Urbanizacija

Zeleni krovovi pomažu gradovima da ostanu suvi i rashlađeni

Uzgajanje biljaka na krovovima, uključujući stabla i povrće, može ublažiti uticaje klimatskih promena i zazeleneti gradove širom sveta

Pet vekova pre službenog otkrića Amerike Vikinzi su izgradili zeleno naselje od brvnara prekrivenih busenima trave na najsevernijem vrhu Njufaudlenda u Kanadi. Krovovi gusto prekriveni čvrstim granjem leti bi osiguravali svežinu, a zimi stvarali toplotu. U njihovom neobičnom graditeljskom poduhvatu posetioci L’Anse Aux Meadowsa, koji je svetska baština pod zaštitom UNESCO-a, mogu uživati i danas. Hiljade godina kasnije čovečanstvo se ponovno okreće zelenim krovovima, odnosno krovovima prekrivenim biljem, u nastojanju da se izbori s dva glavna uticaja klimatskih promena: poplavama i porastom temperature. 

U martu 2019. godine poplave su uništile većinu Irana, veliki deo jugoistočne Afrike i srednje Amerike. Britansko osiguravajuće društvo Aon štetu je procenilo na više od osam milijardi dolara samo za taj mesec, a polovina iznosa odnosila se na štetu koju su pretrpjeli poslovni subjekti i domovi širom Sjedinjenih Država. 

Tokom prošle decenije ljudi su zbog padavina koje uzrokuju poplave na kopnu bili prisiljeni da napuste svoje domove. Prema novim istraživanjima klimatske promene dodatno će pogoršati stvar. Severnu Evropu, severne delove Amerike, ekvatorijalna područja i severoistočnu Aziju veoma verovatno će pogoditi teške poplave u decenijama koja dolaze. Kako bi se izborili s ovim izazovom, gradovi i urbana područja sve više nade polažu u krovove koji se mogu nositi s viškom vode.

Obilne kiše i tvrda zemljišta   

Gradove uglavnom sačinjavaju tvrde, nepropusne površine: zgrade, saobraćajnice, parkirališta. U nekim američkim gradovima na saobraćajnice i parkirališta otpada čak 60 posto zemljišta. Zelenih površina koje bi u slučaju obilnih kiša upile višak vode tamo ima nedovoljno. Neverovatno je da Tokio i Buenos Aires imaju manje od tri kvadratna metra zelene površine po stanovniku. Iako je kod nekih gradova ta brojka viša (npr. London ima 27 ㎡ po stanovniku, a Amsterdam 45 ㎡), retki su gradovi koji imaju dovoljno zelenih površina. S druge strane, pogledom iz ptičje perspektive uočava se da svi gradovi imaju dovoljno – krovova. 

Zelene krovove može prekriti bilo koja višegodišnja biljka, grmlje, drveće, povrtnjak i voćnjak. Restorani nešto od vlastitih potreba za povrćem mogu zadovoljiti uzgojem na svojim krovovima i usput smanjiti oticanje padavina. Studije pokazuju da zeleni krovovi (u poređenju s čvrstim) mogu upiti 70 do 90 posto više padavina. 

Zeleni krov možda traži više novaca za izgradnju, ali često smanjuje druge troškove. Dobar primer je krov Kongresnog centra Jacob K. Javits u Njujorku čija površina iznosi 27.316 ㎡. Prema najnovijim studijama on zadržava 77 posto padavina, što nas dovodi do računice da je njegova izgradnja bila 18 puta efikasnija i isplativija od izgradnje podzemne cisterne usred Menhetna. Kako bi se uspešno nosio s obilnim padavinama, Njujork planira da utroši sveukupno 1,4 milijardi dolara na zelene krovove i drugu infrastrukturu ovog tipa.  

Prema Stivenu Peku, osnivaču i predsedniku severnoameričkog udruženja Green Roofs for Healthy Cities, zeleni krov nije jednostavan za izgradnju niti su sve postojeće zgrade sposobne da podnesu dodatni teret koji ovaj tip krova nameće. Ipak, finansijska korist za vlasnike je velika i ogleda se u smanjenim troškovima grejanja i hlađenja kao i dugovečnosti samog krova. Pek kaže da su zeleni krovovi multimilijarderska industrija koja beleži konstantan rast. 

Uzrok tom rastu je takođe vrućina. Gradovi su većinom izgrađeni od materijala poput asfalta i betona koji upijaju toplotu, zbog čega su leti i do nekoliko stepeni topliji od okoline. Navedeni fenomen naziva se efektom urbanog toplotnog ostrva. U poslednjih sto godina broj ekstremno toplih dana u Evropi je utrostručen, a usled klimatskih promena temperature će samo rasti. 

Zeleni krovovi rashlađuju vazduh jer biljke apsorbuju manje sunčeve toplote i hlade vazduh isparavanjem vode u procesu evapotranspiracije. Da 11 posto zgrada u španskoj Sevilji ima zelene krovove, mogli bi da smanje letne temperature za 1,5°C. Osim toga, istraživači su izračunali da bi 40 posto zelenih krovova spustilo temperaturu za 6°C. Druga studija pak otkriva da bi zeleni krovovi mogli doneti osveženje svim gradovima, što bi najviše osetili oni najtopliji. Na primer, da Rijad u Saudijskoj Arabiji ima zelene krovove, temperature bi tokom najtoplijeg meseca pale za 9,1°C, što bi drastično smanjilo potrošnju energije koja ode na rashlađivanje klima uređajima. 

Zeleni krovovi mogu takođe da poboljšaju kvalitet vazduha i doprineti prirodnoj raznolikosti u gradovima, zato su takvi sadržaji sve popularniji među žiteljima gradova. Pek kaže da bolnice znaju kako zelene površine poboljšavaju izglede za oporavak pacijenata. 

Nemački gradovi i naselja već su dugo predvodnici u izgradnji zelenih krovova, a sve više gradova širom sveta želi ih na novim zgradama. U njih se mogu ugraditi i solarni paneli jer ne utiču na koristi koje panel pruža. Zapravo, zeleni krovovi mogu poboljšati njihovu efikasnost  prema rezultatima istraživanja koje je sproveo Univerzitet u Torontu

Krovovi, koji čine do 25 posto površine grada, za Peka su strahovit gubitak prostora, osim ako su zeleni. 

Zainteresirani ste za još tema?