U vremenu kada Europa traži odgovore na energetsku krizu, klimatske izazove i sve izraženiju geopolitičku nesigurnost, pitanje energetske učinkovitosti postaje jednako važno kao i pitanje same proizvodnje energije. Posebno se to odnosi na sektor zgradarstva, koji troši velike količine energije, ali istodobno nudi i najveći potencijal za uštede.
Novi list je nedavno razgovarao s Aleksom Fonovićem, direktorom tvornice i članom Uprave, o ulozi izolacije i pametnog upravljanja energijom u stvaranju sigurnije i održivije budućnosti. Tvrtka danas spada među najmodernije europske proizvođače kamene vune, materijala koji ima sve važniju ulogu u smanjenju potrošnje energije, emisija CO₂ i troškova grijanja i hlađenja.
Fonović pritom upozorava kako bez energetske sigurnosti nema ni geopolitičke otpornosti, ali i podsjeća na jednostavnu činjenicu koja se često zanemaruje – najjeftinija energija je ona koju ne moramo potrošiti. U razgovoru se osvrnuo na razvoj tvornice u Potpićnu, utjecaj globalnih kriza na industriju te objasnio zašto su upravo kvalitetno izolirane zgrade jedan od ključnih preduvjeta energetske neovisnosti Europe.
Izdvajamo nekoliko tema.
Europa je već četvrtu godinu u energetskoj krizi uzrokovanoj ratom u Ukrajini i promijenjenim odnosima s Rusijom a najnoviji rat na Bliskom istoku dodatno je otežao situaciju. Koliko je danas pitanje energetske sigurnosti postalo strateško pitanje za Hrvatsku i cijelu EU?
– Postalo je pitanje opstanka. Ovi ratovi pokazuju nam koliko smo ranjivi kad ovisimo o uvozu energije. Danas svaka država shvaća: prava energetska sigurnost nije samo kupovati dovoljno plina ili struje – nego trošiti što manje. Sigurnost je danas prioritet u cijelom svijetu i ne može se postići samo kupnjom oružja. Bez energetske sigurnosti nema ni geopolitičke otpornosti, i zato zgrade imaju ključnu ulogu. U Europi su tri od četiri zgrade sagrađene prije standarda energetske učinkovitosti i nepotrebno troše previše energije i novca. Obnovom takvih zgrada može se uštedjeti čak do 80 posto energije, odnosno više od 30 posto ukupno potrošene energije u EU-u. Tako se utječe na energetsku sigurnost jer nećemo trebati uvoziti energente. Pozitivan je utjecaj na gospodarstvo golem, građevinski sektor čini oko 9 posto BDP-a i izravno zapošljava više od 16 milijuna ljudi jer se otvara i potiče 0,7 posto rasta BDP-a na godinu. Zgrade su ključne za energetsku neovisnost, a samim time i za geopolitičku sigurnost u EU-u.
A tu kamena vuna, kao moćan izolacijski materijal igra veliku ulogu. Ulaganja u energetsku obnovu u Hrvatskoj stvaraju ili čuvaju čak 28 radnih mjesta na svaki uloženi milijun eura – više nego usporediva ulaganja u infrastrukturu fosilnih goriva u EU-u. To je najpametnija investicija koju država, grad ili građani mogu napraviti. To je kao da smo izgradili novu elektranu – samo što je jeftinija, čišća i brža.
Stručnjaci i dobri poznavatelji često govore da je »najjeftinija energija onu koju ne moramo potrošiti«. Slažete li se s tom tezom i možete li nam dati nekoliko konkretnih brojki iz prakse?
– Gotovo 60 posto primarne energije u Europskoj uniji i dalje se oslanja na uvoz fosilnih goriva. To je rizik koji Europa više ne može ignorirati. Često je prvi instinkt tražiti rješenja izvan svojih granica: nove dobavljače, nova goriva, novu infrastrukturu. No najbrži i najučinkovitiji alat koji Europa ima nije zamjena – nego smanjenje. Energija koja Europi treba je ona koju nikada ne mora uvesti.
A upravo se u zgradama krije najveći prostor za tu promjenu. Svaki neučinkovit zid, svaki neizolirani krov, svaki toplinski most koji ne bi smio postojati – znači rasipanje energije i potražnju koja uopće nije trebala nastati. Kada znamo da su tri od četiri zgrade u Europi energetski neučinkovite, razmjeri tog potencijala postaju očiti.
Mnogi građani danas pitaju: zašto bih ja ulagao u bolju izolaciju kuće kad mogu ugraditi dizalicu topline ili staviti solare na krov? Koja je vaša poruka njima – koliko kamena vuna zapravo »štedi« energiju i novac na godišnjoj razini?
– Dizalice topline i solarni paneli sigurno su dio rješenja. No, bez dobre izolacije oni jednostavno ne mogu dati puni učinak. Najjeftinija i najčišća energija uvijek je ona koju ne potrošimo. Ako vam kuća propušta toplinu kroz zidove i krov, tada morate imati jaču i skuplju dizalicu topline, veće solarne panele i veće opterećenje elektroenergetske mreže – bez obzira na to je li energija ‘zelena’. To je nešto što svaki projektant zna, kvalitetna izolacija od kamene vune smanjuje potrebu za grijanjem i hlađenjem i do čak osamdeset posto, ovisno o stanju zgrade. U praksi to znači niže račune svake godine, manju početnu investiciju u sustave grijanja i hlađenja te dugoročnu zaštitu vrijednosti nekretnine. Dakle, trebamo smanjiti potrebu za primarnom energijom.
Poruka građanima je jednostavna: prvo smanjite potrebu za energijom na način da izolirate zgrade, a tek onda birajte tehnologiju koja će je proizvoditi. Tek tada dizalice topline i solarni sustavi rade učinkovito, isplativo i bez nepotrebnih troškova.
Cijeli intervju pročitajte na stranicama Novog Lista: Aleks Fonović: 'Zgrade su ključne za energetsku neovisnost, samim time i za geopolitičku sigurnost u EU-u' - Novi list