Svake sedmice, 1,5 miliona ljudi se preseli u gradove i veća mesta, izlažući lokalne resurse i sredine velikom opterećenju. Ipak, uz prave tehnike i tehnologije, urbanizacija i održivost mogu ići ruku pod ruku.
Megagradovi budućnosti
Za rastuću svetsku populaciju, budućnost je urbana. Procenjuje se da će do 2030. godine postojati 41 „megagrad“ sa preko 10 miliona stanovnika1. Danas ih je samo 182. Ljudi u ovim gradovima će trošiti 81 procenata svetskih resursa3. Dvadeset godina kasnije, do 2050. godine, ovoj urbanoj populaciji će biti potrebno 50 posto više hrane i 17 procenata više vode nego danas4. A želeće i da žive udobno. Danas još uvek ima 1,2 milijarde ljudi bez električne energije: sutrašnji žitelji gradova će želeti moderno stanovanje i energiju, sa prijatnom klimom unutra.
Ova promena u gradovima ima svoju cenu. Do 2050. godine, trenutne projekcije predlažu da će rast stanovništva i urbanizacija generisati dvostruki do trostruki rast globalne potrošnje energije u sektoru građevinarstva, sa sličnim uticajem na povezane emisije5. Kada globalni ekološki ciljevi zahtevaju veliko smanjenje upotrebe energije i emisija CO2 gasova, teško je zamisliti kako ovaj urbanizovani svet može biti održiv.