Povećana stopa rasta broja stanovnika u gradovima prisilit će gradske vlasti na mudrije razmišljanje i planiranje. Do 2050. godine, gotovo 7 od 10 ljudi živjet će u gradovima. Suočeni s efektima klimatskih promjena koje sa sobom donose sve ekstremnije vremenske neprilike i dovode urbano stanovništvo u sve veće opasnosti, političkim stratezima današnjice od vitalnog je značaja kako planirati otpornost u budućnosti.
Uprave gradova i općina shvaćaju da su na prvim crtama obrane od klimatskih nepogoda. Mnoge lokalne i državne vlasti poduzimaju napore da izgrade čim otpornije gradove koji su sposobni podnijeti posljedice klimatskih promjena i omogućiti brze odgovore na izazove budućnosti. Programi, politike i zajedničke strategije prevencije mogu pomoći lokalnim vlastima da povećaju otpornost urbanih sredina i kreiraju nove načine stvaranja ekonomskog prosperiteta za svoje građane.
Zašto trebamo naše gradove učiniti otpornijima?
Dara Khosrowshahi, izvršni direktor Ubera, nedavno je izjavio kako su klimatske akcije timski sport. One od svih aktera zahtijevaju zajednički rad u cilju suočavanja s posljedicama klimatskih promjena, što uključuje političare, poslovne ljude, odbore za akciju i pojedince. Kompanija je preuzela obavezu prelaska na isključivo električna vozila za pružanje svojih usluga u gradovima širom Kanade, Europe i SAD-a do 2030. godine.
Premda su ovakvi tipovi intervencije svakako dobrodošli, sprečavanje učinaka klimatskih promjena nažalost više nije opcija. Umjesto toga, društvo treba ulagati u rješenja koja će pomoći ublažiti učinke ekstremnih vremenskih nepogoda izgradnjom robusne, otporne i pouzdane infrastrukture te stvaranjem održivog lanca opskrbe za svoje stanovnike.
Ekstremne vremenske nepogode koje pogađaju današnje urbano stanovništvo:
- Prolomi oblaka i obilne kiše u gradovima koji nisu navikli suočavati se sa sve jačim oborinama
- Toplinski udari, ekstremno niske temperature, suše i požari
- Ekstremne temperature koje dovode do sve jačih ciklona, tropskih oluja i tajfuna
Sve više ljudi seli u gradove radi osiguranja ekonomskog prosperiteta. Trenutno oko 55% svjetskog stanovništva živi i radi u urbanim sredinama. Gradske vlasti trebaju osigurati otporniji okoliš, pristupačniju stambenu izgradnju, pouzdane izvore hrane i vode te obrazovne i zdravstvene ustanove, istovremeno stvarajući barijere protiv učinaka klimatskih promjena. Cirkularna, otporna ekonomija može pomoći u stvaranju novih radnih mjesta, smanjenju otpada i osiguravanju pouzdane energetske opskrbe korištenjem obnovljivih izvora.
Što gradove čini otpornima?
Vlasti i donositelji odluka trebaju dobro razmotriti dugoročne i kratkoročne klimatske izazove pri planiranju poticaja, strategija i mjera za poboljšanje otpornosti gradova. Otporni gradovi osiguravaju siguran i zdrav život svih svojih stanovnika, a trebali bi težiti i stvaranju održivog okoliša limitiranjem potrošnje ograničenih prirodnih resursa našeg planeta.
Otpornost podrazumijeva opiranje neposrednim klimatskim izazovima i sposobnost brzog oporavka od ekstremnih vremenskih nepogoda. Prilagodba klimatskim izazovima putem ograničavanja učinaka vanjskih uvjeta i suočavanja s fizičkim izazovima budućnosti ono je što gradove čini otpornima.
Kako primijeniti koncept otpornosti u gradovima?
Primjena koncepta planetarnih granica i proporcionalno preslikavanje modela na razine gradova jedan je od načina za provođenje transformativne akcije. Jedna od strategija koje se nadovezuju na koncept planetarnih granica i omogućavaju veću cirkularnost je tzv. model krafne za ekonomsku, društvenu i ekološku transformaciju. Model krafne stvara mjerljiv okvir s ciljem ograničavanja utjecaja na okoliš te istovremeno osigurava sigurnost i održivost infrastrukture bez crpljenja prirodnih resursa planeta.
Rupa u središtu modela indicira manjak u pružanju društvene sigurnosti ljudskim populacijama (društveni temelj). Izvan vanjskog ruba krafne su štetni učinci okoliša koji ugrožavaju održivost u budućnosti, tzv. “ekološki plafon”. Sama krafna pak predstavlja set strategija, intervencija i okvira za održavanje ljudske populacije u unutarnjim i vanjskim granicama društvenog temelja i ekološkog plafona.
Jedan od lidera u ovom poduhvatu je nizozemski grad Amsterdam. Amsterdam je proizveo “gradski model krafne” za stvaranje početne točke za transformativnu akciju i nov način razmišljanja o usvajanju cirkularnih strategija.
Fokus cirkularne ekonomije ili “strategije krafne”:
- Zadržavanje prirodnih resursa poput građevinskih materijala u upotrebi koliko god je to moguće kako bi se iz njihova vijeka upotrebe izvukla maksimalna vrijednost
- Stvaranje kraćeg prehrambenog lanca i učinkovitog toka otpada kako bi se prirodni resursi koristili čim štedljivije
- Optimiziranje lanaca vrijednosti s ciljem smanjivanja ekološkog otiska prioritizacijom nabave održivih izvora postaje sastavni dio administrativnih dužnosti
Naposljetku, zaštita izgrađenog okoliša od vremenskih nepogoda i prirodnih fenomena poput požara može povećati otpornost današnjih i budućih populacija. S tim ciljem na umu, treba pomno istražiti i usvojiti sve tehnološke mogućnosti koje mogu pomoći u smanjenju učinaka klimatskih promjena i zaštiti građana od štetnih vanjskih utjecaja.
