Zašto je gradnja drvom sve popularnija

Andrei-Mircea Corches

Povećanje upotrebe drva može se pripisati mnoštvu razloga

Timber frame building, House Building, MMC, Offsite Construction

Posljednjih godina, drvo kao građevinski materijal postalo je sve popularnije, a 21. stoljeće već su prozvali “Početkom drvenog doba”[1]. Premda se drvom gradilo tisućljećima, prošlog stoljeća došlo je do tranzicije prema cigli, betonu i čeliku. Razlog tome prvenstveno je ležao u snazi i izdržljivosti ovih materijala, ali i u sve većem krčenju šuma. 

Ovaj trend u zadnje vrijeme kao da ponovno prepušta mjesto drvu. Jedan od primjera za to je Mjøstårnet u Norveškoj, stambena zgrada s 18 katova. Visoka 85,4 metara, to je najviša drvena zgrada na svijetu. Mnogo je razloga za novi uzlet drvenih struktura, a nekih od njih dotaknut ćemo se u ovom članku.

Brojne prednosti drvene gradnje

Odnedavno raste popularnost upotrebe drva kao građevinskog materijala. Danas sve više ljudi odabire drvo za kompleksne projekte poput kuća, ureda, muzeja, mostova pa čak i sportskih stadiona. Rast upotrebe drva može se pripisati brojnim razlozima.

Drvo je jeftinije od drugih materijala

Najočiglednija prednost koja se pojavljuje u procesu izgradnje je smanjenje troškova jer je drvo jeftinije od drugih materijala. Izgradnja također može biti brža ako je drvo dostupno na području gradnje, što štedi vrijeme i novac trgovcima i kupcima nekretnina. Mjøstårnet se gradio manje od dvije godine, od početka gradnje sredinom 2017. godine do otvaranja u ožujku 2019. godine, a riječ je o čak 85,4 metara drva.

Drvom se lako rukuje

Drvo omogućuje lakši transport i baratanje od većine konkurentnih materijala poput betona i cigli. Također, s obzirom na to da je drvo lakše od drugih materijala, nema potrebe za ugradnjom skupih temelja. Manje strukture čak mogu biti izgrađene na stupovima ili podnožjima, što znači da temelji uistinu iziskuju malen trošak. 

Drvo je također lakše za obradu, zbog čega kompleksne konstrukcije napreduju brže te se time smanjuju troškovi. Zbog svoje male težine, čitavi elementi zgrade mogu biti izgrađeni izvan gradilišta i potom prevezeni do gradilišta.

Upotreba drva smanjuje ugljični otisak

Osim drva, nijedan drugi materijal nije uistinu potpuno prirodan, bez potrebe ili s minimalnim potrebama za dodatnu obradu. Drvo raste ravno iz zemlje i, baš poput stabala, od drvenih zgrada svi imaju koristi - dakako, ako drvo dolazi iz održivog šumarstva. Drvo skladišti ugljik umjesto da ga ispušta dok god zgrada stoji i tako se u atmosferu za životnog vijeka zgrade ispušta manje opasnih plinova. S druge strane, proizvodnja cementa za betonske zgrade zaslužna je za 6% cjelokupnih svjetskih ugljičnih emisija. Ktome, upotreba kamene vune kao izolacijskog materijala u drvenim strukturama znači da je manje energije potrebno za grijanje i hlađenje. Tako je upotreba drva kao građevinskog materijala blagotvorna onima koji u tim zgradama žive, ali i čitavom okolišu. 

Drvene strukture lakše se prilagođavaju

Drvene zgrade lakše su za rad kad dođe vrijeme za naknadne nadogradnje. Strukturama ne treba detaljna preinaka kao kad je riječ o drugim materijalima - jednostavniji dodaci mogu biti ugrađeni bez puno muke. Drvo također nudi ugodniju unutarnju klimu od konkurencije, posebno kad dolazi u kombinaciji s ugrađenom izolacijom poput kamene vune. Zbog svoje prirodne sposobnosti da omogući zgradi da “diše”, drvo može osigurati ugodnije iskustvo stanovanja bez obzira na godišnje doba.

Drvene zgrade bolje se drže za vrijeme potresa

Drvene zgrade dokazano imaju dobre performanse u potresima i sada su one najčešći tip zgrada koji nalazimo u trusnim područjima. Tome je tako zbog fleksibilnosti drva koja mu omogućava da se savije više od drugih materijala bez deformiranja ili slamanja.

Nedostaci drvene gradnje

Klima i vremenski uvjeti važni su faktori u odabiru drva kao baze za gradnju jer drvu treba dodatna briga u vlažnijim klimama. To podrazumijeva zaštitu drvenih struktura od vlage. Dugotrajna izloženost vlazi može uzrokovati ekspanziju ili deformaciju drva pa čak i pojavu gljivica. Upotreba materijala poput kamene vune može pomoći u suzbijanju ovih opasnosti jer izolacija odbija vodu i vlagu umjesto da ih apsorbira.

Još jedna prepreka za upotrebu drva je sigurnost od požara. 2018./2019. je samo u Engleskoj zabilježeno ukupno 9% više požara u zgradama. Sigurnost od požara je stoga ključni element bilo kojeg sigurnosnog plana gradnje, bez obzira je li riječ o komercijalnoj ili rezidencijalnoj zgradi.

Suočavanje s rizicima požara u drvenim zgradama

Požari u zgradama se događaju, a drvo je zapaljiv materijal. Iako može biti tretirano tako da postane manje zapaljivo, kemijski tretman riskantan je kako za zdravlje stanara tako i za okoliš. Premda požari ne mogu uvijek biti spriječeni, vlasnici drvenih zgrada mogu poduzeti korake da zaštite stanare ili korisnike zgrade u slučaju požara. Primjerice, mogu ugraditi izolaciju od kamene vune koja je - za razliku od ostalih građevinskih materijala - nezapaljiva i ne ispušta značajna otrovna isparavanja.

ROCKWOOL izolacija od kamene vune može zaštititi strukturu zgrade u slučaju požara. Ugrađena oko drvenih greda i između zidnih klinova i krovnih greda, izolacija od kamene vune može podnijeti temperature čak i do 1000℃. S takvom zaštitom od vatre dramatično pada vjerojatnost oštećenja nečijeg doma ili radnog mjesta. Čak i Mjøstårnet koristi ROCKWOOL kamenu vunu kao element svojih sigurnosnih mjera!